Transfontanelna neurosonografija(ultrazvuk mozga novrođenčeta) slikovna je dijagnostička metoda prikaza građe mozga. Ultrazvuk mozga je bezbolna, neinvazivna i za dijete neškodljiva pretraga, te je danas metoda izbora pregleda mozga u neonatalogiji i razvojnoj neurologiji.  Ovom metodom prikazuje se građa i eventualni poremećaji u anatomskoj strukturi mozga. Idealno bi bilo kada bi se učinila kod sve novorođenčadi još u porodilištu od 2.-7. dana života, ali za to nažalost još uvijek u većini porodilišta ne postoje adekvanti uslovi. Rijetka porodilišta koja su u mogućnosti obezbjediti adekvatne uslove uvela su ultrazvuk mozga novorođenčeta kao obavezan skrining program. Kao obavezan pregled ultrazvuk mozga preporučuje se kod novorođenčadi male porođajne mase, sa odstupanjima u opsegu glave ili dinamici rasta opsega

Ne možete se pouzdati samo u simptome kako bi otkrili imate li cistu na jajniku ili ne. Ustvari, najvjerojatnije nećete imati simptome. Ako ćete imati simptome, oni će vjerojatno biti slični simptomima nekih drugih bolesti kao što su endometrioza, izvanmaternična trudnoća ili rak jajnika. Čak i upala slijepog crijeva (apendicitis) i divertikulitis mogu stvoriti simptome koji oponašaju one puknute ciste na jajniku. Zato je ipak važno uočiti sve simptome ili promjene u tijelu kako bi znali  koji su simptomi ozbiljni. Ako imate cistu na jajniku, možete imati jedan ili više od dole navedenih znakova i simptoma: neredovne menstruacije bol u karlici

Ciroza je hronična bolest jetre koju obilježava oštećenje jetrenog tkiva, stvaranje fibroznih ožiljaka i progresivno propadanje jetrene funkcije, nakupljanje tekućine u abdomenu (ascites), krvarenja (koagulopatija), povišen tlak u portalnim krvnim žilama (portalna hipertenzija) i poremećaj određenih mozgovnih funkcija (hepatička encefalopatija). Kako nastaje ciroza? Jetra je posebno osjetljiva na uticaj alkohola. U tijelu alkohol se cijepa na određene spojeve od kojih su neki jako štetni za jetru. Nakon nekog vremena pretjerano uživanje alkoholnih pića dovodi do pojačanih potreba za kisikom i u isto vrijeme uzrokuje nakupljanje masti što onemogućava jetri da uzima kiseonik. Imunološki sistem odgovara na to tako da stvara upalni proces

Stručnjaci ukazuju da je sezonski grip respiratorna zarazna bolest izazvana humanim virusom influence (A i B) i javlja se u epidemijama, a zaraznost je najveća odmah po nastanku simptoma i najčešće traje pet dana, kod djece do sedam dana. Simptomi sezonskog gripa su povišena temperatura - iznad 38 stepeni, bolovi u mišićima, kašalj, curenje nosa ili njegova zapušenost. Grip se najefikasnije širi sa osobe na osobu direktnim kontaktom - putem kapljica prilikom kašljanja i kijanja zaražene osobe, a prenosi se i indirektno, preko ruku ili kada se kapljice iz sekreta nosa i grla nađu na predmetima koje svakodnevno koristimo. Naglo širenje gripa tokom jeseni i zime predstavlja sezonsku epidemiju gripa i smatra se da zbog

Gripa je u našim životima prisutna češće nego što možda mislimo. Budući da i mi vjerovatno obolimo od gripe skoro svake godine, nije dovoljno da samo prepoznamo njene znakove nego da je znamo liječiti i zaštititi se od nje. Prehlada, gripa ili angina? Kad ne znamo koja nas je bolest napala, najbolje je vjerovati simptomima koje bolest donosi. Većina prehlada započinje postepeno: loše opće stanje, bolovi kod gutanja, prehlada, kihanje, glavobolja, a može se pogoršati apetit. Kod prehlade većinom nemamo visoku temperaturu; izuzetak su djeca jer kod njih prehladu može pratiti visoka tjelesna temperatura. Gripa se javlja sezonski i malo je vjerovatno da od gripe obolimo u

Osim što virus influence ili gripe može prouzrokovati upalu pluća, mozga i srčanog mišića, nerijetko se zakolikuje sa bakterijskom superinfekcijom. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije trudnice su u prvoj, najrizičnijoj skupini te se trebaju vakcinistai tokom drugog ili trećeg tromjesečja trudnoće. Posljednjih nekoliko godina se u javnosti postupno mijenja stajalište da je gripa kod najmlađih bezazlena i ne previše teška bolest. Sve se više ističe važnost veće učestalosti gripe i popratnih komplikacija te potreba za pravodobnom aktivnom imunizacijom (cijepljenjem).Poznato je da radi prevencije treba pokušati, ako je to moguće, izbjegavati okruženje u kojem boravi veći broj ljudi, posebno ako je riječ o

Multipla skleroza (MS) je hronično oboljenje centralnog nervnog sistema koja se karakteriše procesom demijelinizacije kičmene moždine i mozga. Ovo znači da Multipla skleroza spada pod demijelinizirajuće bolesti kod kojih je mijelinski omotač neurona oštećen. Proces demijenilizacije podrazumeva gobitak bele supstance, mijelina koja je sastavni deo nervnog tkiva. Bolest je vrlo varjabilna, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima, i karakterišu je česta pogoršanja, koja ubrzo zatim smenjuju nagla poboljšanja kliničke slike. Nastanak multiple skleroze rezultira problemima različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja do oslepljenja. Koliko često se javlja? Multipla skleroza se može pojaviti u svakom životnom dobu. Bolest se, međutim, obično pojavljuje između 20. i 40.

Čak i kada nemamo slobodnu volju, naš mozak izmišlja priče koje impliciraju da imamo „Neuronaučnici koji proučavaju pacijente pokazali su da ako stimulišete dio motoričke oblasti generišete određeno ponašanje, osoba će smisliti priču o tome zašto je imala volju da uradi tu akciju. 2. Neuronaučnici mogu da čitaju maštu pacova Poznato je da hipokampus čuva uspomene i predstavlja prostor, ali nedavni dokazi sugerišu da on takođe podržava maštu. Kada je ovaj režim mentalne simulacije uključen, možete pročitati šta pacov može zamišljati iz njegove neuronske aktivnosti. 3. Preko polovine neurona u vašem mozgu ima samo četiri ulaza Zrnaste ćelije, koje su jedna od najjednostavnijih ćelija

Cilj svake laboratorijske analize je dobijanje tačnog i pouzdanog nalaza koji će pokazati da li su u fiziološkim funkcijama i procesima nastupile promjene. Kada je reč o laboratorijskom ispitivanju krvi, ono podrazumjeva dvije vrste analiza: Usmjerene na ispitivanje vrste, broja, odnosa i izgleda ćelijskih elemenata krvi (krvna slika, hematološki parametri) i One kojima se proverava biohemijski sastav krvi i na osnovu toga ustanovljava rad ili stanje pojedinih organa i tkiva. Kompletna krvna slika (KKS) Kompletna krvna slika se radi zbog procjene opšteg zdravstvenog stanja i otkrivanja raznovrsnih poremećaja poput anemija, infekcija, stanja uhranjenosti organizma i izloženosti otrovnim materijama. KKS uključuje broj eritrocita, leukocita i trombocita, eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC,

Fizikalna terapija  je njega koja ima za cilj ublažavanje bola i da  pomogne osobi  da bolje funkcioniše, kreće se i živi. Vaš ljekar može predložiti ovu vrstu liječenja ako ste imali povredu ili bolest zbog koje je teško obavljati svakodnevne zadatke. Fizikalna terapija se obično korsiti za: Ublažavanje bolova Poboljšavanje kretanje ili sposobnosti Sprečavanje ili oporavak se od sportske povrede Sprečvanje invaliditeta ili operacije Rehabilitaciju nakon moždanog udara, nesreće, povrede ili operacije Rad na ravnoteži Upravljanje hroničnom bolešću poput dijabetesa, bolesti srca ili artritisa Oporavak nakon porođaja Kontrolisanje vlasitith crijeva ili bešike Prilagođavanja vještačkom udu Šta je fizioterapeut? Fizioterapeut je licencirani zdravstveni radnik