Feugiat nulla facilisis at vero eros et curt accumsan et iusto odio dignissim qui blandit praesent luptatum zzril.
+ (123) 1800-453-1546
info@example.com

Related Posts

Covid ili “obična” upala pluća?

Covid ili “obična” upala pluća?

Kako nastaje pneumonija?

Upala pluća, odnosno pneumonija, jedna je od posljedica zaraze korona virusom. COVID 19 upala pluća  ima nešto drugačije simptome od standardne upale koju izazivaju drugi virusi, bakterije i gljivice. Kroz male mjehuriće, odnosno alveole, kiseonik iz vazduha koji udišemo ulazi u pluća. Kada je osoba zaražena COVID 19 virusom , zaraza može oštetiti alveole i smanjtiti protok kiseonika u krvi. Kada se tijelo bori sa virusom, mrtve stanice i tekućine se nakupljaju u plućima i izazivaju kašalj i teško disanje, a u težim slučajevima pacijentima je potrebno potpomognuto disanje.

Razlika između Covid i “obične” upale pluća?

S obzirom na to da je i COVID pneumonija uzrokovana virusom, može imati vrlo slične simptome kao druge upale pluća. Upravo zbog toga je bitno testirati pacijente što prije kako bi znali o kojem se virusu radi. Kako je COVID relativno nov virus, još uvijek se istražuju razlike između COVID i drugih upala pluća. U jednom istraživanju pokazano je kako COVID upala pluća zahvata oba, a ne samo jedno plućno krilo. Između ostalog, na CT skeneru pluća imaju karakteristični izgled smrvljenog stakla, a javljaju se i abnormalnosti u krvnoj slici koje upućuju na promjenu funkcije jetre.

Simptomi COVID upale pluća  uključuju povišenu temperaturu, groznicu te kašalj koji može biti suvi ili produktivni,te je dosta slična “običnoj” upali. Ozbiljniji simptomi su teško disanje, bolovi u plućima koji prate kašalj i disanje te umor i malaksalost. Ovakva upala se kod zaraženih od COVID-a javlja u težim slučajevima i obično znači da pacijent mora na liječenje u bolnicu. Na pojavu prvih simptoma potrebno je odmah pozvati doktora opšte prakse, a ako disanje postane otežano, bol u prsima jaka, otkucaji srca se naglo povećaju i osoba počne gubiti svijest, vrijeme je da se pozove hitna pomoć.  Kod COVID pacijenata često dolazi i do začepljenja plućnih arterija. Stariji oboljeli, naročito oni iznad 65, imaju veće šanse da razviju pneumoniju ili upalu pluća. U većoj opasnosti su i oni koji imaju druga oboljenja, poput problema s plućima, astme, dijabetesa ili problema s jetrom, srcem i bubrezima.

Liječenje se fokusira na simptome. Lijek za COVID još nije službeno pronađen pa se terapija trenutno sastoji od kisonika koji pacijent prima kroz masku ili respirator (kod težih slučajeva) te kombinacije raznih lijekova. Često pacijent s viralnom upalom pluća razvije i bakterijsku koja se liječi antibioticima.

 

Slika : <a href=’https://www.freepik.com/photos/medical’>Medical photo created by pressfoto – www.freepik.com</a>